Sedmi Međunarodni sabor duhovne poezije
Na Malu Gospojinu, kako narod zove praznik rođenja Presvete Bogorodice, saborovali su pesnici sa hristoljubivim narodom na toržestvenoj Liturgiji.
Svetom Liturgijom je načalstvovao protojerej-stavrofor Dimitrije Kalezić, a sasluživali su jerej Goran Mišanović, protođakon Radomir Rakić i đakon Goran Mihanović, uz učešće duhovnika manastira protojereja-stavrofora Ignjata Tovarovića i Dmitra Novčića.
U svojoj besedi otac Dimitrije Kalezić je kazivao o današnjem prazniku i pozvao da duhovno stasavamo onako kako je i Bogomajka od Roždestva do Uspenja stasavala, da ne klonemo duhom, ne predajemo se, ne budemo depresivni, već da se uvek sa verom i moltivom, nadom u Gospoda, podižemo i idemo putem spasenja.
Posle Liturgije odslužen je pomen srpskim patrijarsima Dimitriju i Pavlu.
Svečano otvaranje Sedmog Međunarodnog sabora duhovne poezije
Po blagoslovu Njegove Svetosti Patrijarha srpskog Irineja, Centar za kulturu i obrazovanje i Književno društvo Rakovica priredili su sedmu godinu po redu Međunarodni sabor duhovne poezije. U 11 časova pristupilo se pesničkom saborovanju u sali Centra za kulturu i obrazovanje Rakovica.
Centar za kulturu i obrazovanje Rakovica, u saradnji sa Književnim društvom Rakovica, objavio je knjigu Sedmi međunarodni sabor duhovne poezije. Duhovna potka ove knjige su reči književnice Isidore Sekulić kojima počinje zbornik pesama duhovne poezije: „Čovek je nomad po volji Božjoj koja ga je stavila među ogromna prostranstvaneba i zemlje“.
Ovogodišnji Sedmi Međunarodni sabor duhovne poezije otvorio je Petar Žebeljan, predsednik žirija. Goste je u ime Srpske Pravoslavne Crkve, po blagoslovu Patrijarha Irineja, pozdravio protojerej-stavrofor Ignjat Tovarović, duhovnik manastira Rakovica.
Predsednik Opštine Rakovica g. Vladan Kocić izrazio je dobrodošlicu pesnicima i poželeo da saborovanje i pesničko stihodarje, koje je našlo trajno mesto u kalendaru događaja, nastavi trajanje u sve dane. Zapis duha pravoslavnog kroz razne sadržaje prožima ove godine nekoliko mesta Gradske opštine Rakovica: manastir, crkvu Svetog Nikolaja u Resniku, crkvu Preobraženja Gospodnjeg, Kulturni centar za obrazovanje. Tkivo rasejanja srpskog okupilo se pod okrilje svoje majke otadžbine, ušlo i u ovaj Zbornik i poručivalo je da prepoznaje iste i slične nama koji žele zajedničkom duhovnošću da oblikuju smisao života.
Gosti Sabora
Gosti Sabora u objavljenom Zborniku, Jovan Zivlak, Zlata Kocić i Novica Sovrljić, stihovima razaslaše pozdrav danu mira i svim pesnicima sveta, svemu rodu srpskom.
Učesnici Pedesetčetvrtih međunarodnih susreta pisaca Udruženja književnika Srbije, Jelena Bujevič iz Ukrajine i Keti Bozukova iz Bugarske, čitali su svoja pesnička ostvarenja na svojim maternjim jezicima.
Na konkursu je ove godine učestvovalo 265 pesnika sa isto toliko pesama. Od toga broja 8 radova je zakasnilo, tri pesnika su poslala više od jedne pesame što žiri nije uzeo u razmatranje, jer nisu poštovani uslovi konkursa. Razmatrano je 254 rada, odnosno pesama. Izabrano je: tri pesme za nagrade, šest pesama za pohvale, 81 pesma za tzv. Venac izabranih i 9 pesama, kao gosti, što ukupno čini 99 autora, odnosno pesama.
U Zborniku je raspored autora sačinjen prema azbučnom redu prezimena, i među njima je veliki broj članova Udruženja književnika Srbije.
Nagrađeni autori
Prvonagrađena pesma je autorke Ljiljane Bralović iz Pranjana. Njena pesma Prag na sebi svojstven način definiše i pouku i poruku – da nakon prelaska dečanskog manastirskog praga ništa više ne može biti isto. Pitanje i odgovor za svakoga od nas po ulasku u srpske bogomolje i svetinje je:
„Akoseslučajnozapitaš, čije je ovo,
Čija je livada, čije stado, čije nebo, ptice, Sunce,
Ako se slučajno zapitaš, ti Srbine
Ako se zapitaš, Arnautine, stranče,
ako se zapitaš, ti kućni ili ti raskućni dušmanine,
ako se zapitaš čija je voda i čija gora,
ako se slučajno zapitaš,
otiđi u Visoke Dečane i pogledaj u pragmanastirskebogomolje“.
O drugonagrađenoj pesmi Slovo o kamenovanoj ženi, pesnikinje Slađane Popović Mandžukić iz Ražnja beležimo šest dugostihih katrena, gde svaki ima ukrštenu rimu a,b,a,b. Pesma predstavlja obrazac uspešno ispisane klasične lirske pesme sa jasnim duhovnim porukama.
Pesnikinja govori o grehu za koji je neophodno usrdno moliti za oproštaj, jer je ona koja moli duboko svesna svog ogrešenja, istinski i smerno se kaje, moli za oproštenje grehova.
Treća nagrada pripala je Jovanu Stojiloviću iz Kragujevca za pesmu Proviđenje. Pesma je krik grešnih koji od Boga očekuju praštanje grehova i mole za spas. To su jednostavne poruke, bez nemuštih sintagmi i neprepoznativih ideja.
Prva tri nagrađena autora dobili su zlatnik sa likom Svetoga Save.
Pohvale
Stručni žiri u sastavu Petar Žebeljan, Duško M. Petrović i Nemanja Kalem opredelio se i za šest pohvaljenih pesama: Dragana Alibabić iz Subotice; Branislav M. Vuković iz Berana; Manojle Gavrilović iz Beograda; Rada Krstić iz Sokobanje; Miloje Radović iz Kraljeva i Darinka Bela Tomić iz Resnika.
Nagrađeni pesnici su publici priredili dodatnu duhovnu radost kazivanjem stihova.
Gramata Duhovni celiv blaženopočivšeg patrijarha Pavla dr Mileti Radojeviću, direktoru Uprave za saradnju sa Crkvama i verskim zajednicama
Gramatu „za višegodišnji podvižnički radi izuzetan doprinos u materijalnoj pomoći za realizaciju Sabora“ dobio je direktor Uprave za saradnju sa Crkvama i verskim zajednicama dr Mileta Radojević, a u njegovo ime priznanje je primio savetnik Miroljub Radosavljević.
U umetničkom delu programa učestvovali su Mešoviti hor Šumatovac iz Aleksinca, sa dugom tradicijom horskog pevanja od davne 1887. godine. Dirigent hora je profesorka Marija Zovko. Dramska umetnica Ivana Žigon kazivala je pesme iz Zbornika, dok je program izvanredno vodila Slađana Bušić.
Saborovanje u manastiru Rakovici
U 16,00 sati u manastiru Rakovici počelo je saborovanje pesnika zastupljenih u Vencu izabranih. Pesnički venac izabranih bescen-stihova Gospodu u znamen potvrđuju opravdanost očekivanja da i na pragu dvadeset prvog veka ima nade za čoveka, bez obzira na to što se odjek o tom saznanju nešto slabije čuje. Poseban ton i senzibilitet ovoj jedinstvenoj književnoj tvorevini i samom Saboru daju njegovi gosti, znamenita imena savremene srpske književnosti, i to je preporuka stvaraocima da deo svog stvaralačkog opsega posvete veri u Tvorca svega sveta.
Okosnicu organizacije i ovogodišnjeg Sabora činili su Nikola Rajaković, predsednik Književnog društva Rakovica, i Milan Nedeljković, urednik književnog programa pri Centru za kulturu i obrazovanje, sa svojim bliskim saradnicima i službenicima Centra za kulturu i obrazovanje Rakovica.
Realizaciju ovogodišnjeg Sabora duhovne poezije omogućili su: Srpska Pravoslavna Crkva i manastir Rakovica, Udruženje književnika Srbije, Srpska akademija nauka i umetnosti, Uprava za saradnju sa Crkvama i verskim zajednicama, Sekretarijat za kulturu grada Beograda i Gradska opština Rakovica, preduzeće „Transnafta“ iz Pančeva i Izdavačka fondacija Arhiepiskopije beogradsko –karlovačke.
Svečanom pesničkom danu Sedmog međunarodnog sabora duhovne poezije prisustvovali su predstavnici javnog i kulturnog života Rakovice i drugih beogradskih opština, zatim protojerej- stavrofor dr Dragomir Sando, prof. Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu i predsednik Odbora za versku nastavu u Arhiepiskopiji beogradsko-karlovačkoj; protođakon Radomir Rakić, glavni i odgovorni urednik Informativne službe Srpske Pravoslavne Crkve; protojerej-stavorof Dimitrije Kalezić; direktorka Centra za kulturu i obrazovanje Rakovica mr NatašaNikolić, predsednik GO Rakovica Vladan Kocić, zamenik predsednika opštine GO Rakovica Dušan Đaković, većnik za kulturu Snežana Predojević i ostali većnici GO Rakovica.
Zorica Zec